Tragovi o postojanju rakovičkog školstva u općini Rakovici sežu u daleku prošlost pa je u proteklim godinama u ovoj školi omogućeno obrazovanje mnogim naraštajima učenika.
Prva se školska vrata otvaraju oko 1746. kada je zabilježeno kako ova vojna zemljišna općina ima jednu državnu školu i četiri opće narodne škole. Općina je brojila oko 7700 žitelja.
O školi u Rakovici piše i župnik Ivan Juraić, a njegovo izvješće govori o osnivanju pučke škole oko 1819.-1821. godine. Škola utemeljena troškom puka imala je svoju posebnu zgradu i posebne učitelje pa se zato u njoj poučavalo na materinjem hrvatskom jeziku. 1880. sagrađena je nova školska zgrada državne škole, danas poznata kao “Stara škola“. Nova školska zgrada, koju sad pohađamo, otvorena je 1970. i nosi slavno ime Eugena Kvaternika.
Mnogi su naraštaji učitelja svojim stvaralaštvom, odgovornošću i marljivim radom promicali hrvatsko školstvo ovih prostora. Tisuće je učenika s osmjehom na licu vođena tijekom njihova odrastanja u dobre, poštene i sretne ljude.
EUGEN KVATERNIK (1825.- 1871.)
Eugen Kvaternik hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar. Rodio se 31. listopada 1825. godine u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu, Senju i Rijeci. Bogoštovlje je studirao u Senju i Pešti, ali ubrzo prelazi na pravo i diplomira 1847. godine.
U politički život u Hrvatskoj uključio se je ubrzo poslije završetka studija. Kvaternik s dr. Antom Starčevićem osniva 1861. godine Hrvatsku stranku prava. Zalagao se za samostalnu Hrvatsku i oslobođenje Hrvatske od austrijsko- ugarske vlasti. Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti u Rakovici 1871. godine podiže narodni ustanak – Rakovičku bunu.
RAKOVIČKA BUNA
Rakovica je u to vrijeme bila sastavni dio Vojne krajine. Na ideju o dizanju ustanka u Vojnoj krajini, odnosno Rakovici, Kvaternik je došao zbog toga što je u tim kraju, nakon odluke o ukidanju Vojne krajine i uvođenja katastra, te poreza u tom području, bilo opće nezadovoljstvo vlastitim položajem i sustavom dvojne monarhije. Uz Kvaternika, glavni nositelji bune bili su: Ante Rakijaš, Vjekoslav Bach, Petar Vrdoljak, braća Čuići iz Broćanca i Ante Turkalj.
Dana 7. listopada 1871. skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istog dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom. Sutradan, 8. listopada 1871. planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih graničara i razvijenom hrvatskom zastavom krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade.
Ustanici na čelu sa Kvaternikom su 9. listopada 1871. krenuli u Plaški. U Plaškom dolazi do problema s ustankom. Tada je reagirala austrijska vojska. Na ustanike je poslana Ogulinska regimenta. Ujutro 11. listopada 1871. godine u Močilima dolazi do pucnjave, ustanička vojska se razbježala, a smrtno stradavaju Rakijaš, Kvaternik i Bach dok je Rade Ćuić ranjen pobjegao prema Bosni.
Tijela Kvaternika, Rakijaša i Bacha su opljačkana i bačena u jarak pokraj ceste da bi nakon nekog vremena bila prebačena u Rakovicu i zakopana u zajedničku grobnicu pokraj ceste. Buna nije uspjela, a njen najvažniji cilj ostvaren je za 120 godina. U znak sjećanja na ovaj veliki, a tragičan datum hrvatske povijesti, u Rakovici je Kvaterniku i ustanicima podignut spomenik 1933. godine, kojeg je izradio poznati kipar Marijan Matijević.
Dana 08.listopada 2011. obilježeno je 140 godina Rakovičke bune. Otkriveno je novo sjećanje na ove hrvatske velikane koji su dali život za ideju nezavisnosti Hrvatske; ogromni kamen težak nekoliko tona na mjestu gdje su Eugen Kvaternik,Vjekoslav Bach i Antun Rakijaš pokopani bez ikakvog obilježja sve do 1921. godine kada su zaslugom “Družbe braće Hrvatskog zmaja” njihovi posmrtni ostaci preneseni u Zagrebačku katedralu.
