preskoči na sadržaj

Osnovna škola Eugena Kvaternika Rakovica

Login

Klikom na sliku iznad otvarit će se video "Što činiti u slučaju potresa?". Pogledajte!

Klikom na sliku iznad otvarit će se video "Što činiti u slučaju požara?". Pogledajte!

Vremenik provjera

Školski kurikulum

Godišnji plan

UDŽBENICI

Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 18. 11. 2013.

Ukupno: 63745
Ovaj mjesec: 1109
Ovaj tjedan: 302
Danas: 1
Povijest
EUGEN KVATERNIK
(1825.- 1871.)
 
 
Eugen Kvaternik hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar. Rodio se 31. listopada 1825. godine u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu, Senju i Rijeci. Bogoštovlje je studirao u Senju i Pešti, ali ubrzo prelazi na pravo i diplomira 1847. godine.

U politički život u Hrvatskoj uključio se je ubrzo poslije završetka studija. Kvaternik s dr. Antom Starčevićem osniva 1861. godine Hrvatsku stranku prava. Zalagao se za samostalnu Hrvatsku i oslobođenje Hrvatske od austrijsko- ugarske vlasti. Ne vidjevši drugog rješenja za oslobođenje Hrvatske od tuđinske vlasti u Rakovici 1871. godine podiže narodni ustanak - Rakovičku bunu.

RAKOVIČKA BUNA


Rakovica je u to vrijeme bila sastavni dio Vojne krajine. Na ideju o dizanju ustanka u Vojnoj krajini, odnosno Rakovici, Kvaternik je došao zbog toga što je u tim kraju, nakon odluke o ukidanju Vojne krajine i uvođenja katastra, te poreza u tom području, bilo opće nezadovoljstvo vlastitim položajem i sustavom dvojne monarhije. Uz Kvaternika, glavni nositelji bune bili su: Ante Rakijaš, Vjekoslav Bach, Petar Vrdoljak, braća Čuići iz Broćanca i Ante Turkalj.

Dana 7. listopada 1871. skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istog dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom. Sutradan, 8. listopada 1871. planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih graničara i razvijenom hrvatskom zastavom krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade.

Ustanici na čelu sa Kvaternikom su 9. listopada 1871. krenuli u Plaški. U Plaškom dolazi do problema s ustankom. Tada je reagirala austrijska vojska. Na ustanike je poslana Ogulinska regimenta. Ujutro 11. listopada 1871. godine u Močilima dolazi do pucnjave, ustanička vojska se razbježala, a smrtno stradavaju Rakijaš, Kvaternik i Bach dok je Rade Ćuić ranjen pobjegao prema Bosni.

Tijela Kvaternika, Rakijaša i Bacha su opljačkana i bačena u jarak pokraj ceste da bi nakon nekog vremena bila prebačena u Rakovicu i zakopana u zajedničku grobnicu pokraj ceste. Buna nije uspjela, a njen najvažniji cilj ostvaren je za 120 godina. U znak sjećanja na ovaj veliki, a tragičan datum hrvatske povijesti, u Rakovici je Kvaterniku i ustanicima podignut spomenik 1933. godine, kojeg je izradio poznati kipar Marijan Matijević.

Dana 08.listopada 2011. obilježeno je 140 godina Rakovičke bune. Otkriveno je novo sjećanje na ove hrvatske velikane koji su dali život za ideju nezavisnosti Hrvatske; ogromni kamen težak nekoliko tona na mjestu gdje su Eugen Kvaternik,Vjekoslav Bach i Antun Rakijaš pokopani bez ikakvog obilježja sve do 1921. godine kada su zaslugom "Družbe braće Hrvatskog zmaja" njihovi posmrtni ostaci preneseni u Zagrebačku katedralu.




preskoči na navigaciju